Kako je bilo: Lucinda Williams bila je djevojčica a u posjete njenome ocu dolazila je fenomenalna spisateljica Flannery O´Connor. Kakav početak! Kao kod Pasternaka! Samo što je tamo dolazio Tolstoj.
Kako je sada: za vrijeme razgovora sa Uncutovim novinarom Lucinda je do gašenja diktafona protiv ovoga vodila 8:1 u ispijenim pivama. Navečer je imala koncert kojega [...]

Morrissey je bio u pravu: neke su djevojke zaista veće od drugih. Nakon odličnog albuma «Slide» iz 1998. godine, ljudi s 4AD etikete su zaključili da se senzibilna glazba bivše violinistice Johna Cougara fuckin’ Mellencampa baš i ne prodaje tako dobro i sljedeće što znamo je da su svi zaboravili na djevojku koja je kroz [...]

Ovaj album Howe Gelb je snimio u Danskoj. Žena mu je Dankinja pa je za posjeta rodbini snimio album. «Ne vjeruj Danajcima ni kad darove donose…» Howe Gelb je inače guru cijelog jednog glazbenog pokreta, čija je gerilska taktika konstantnog izmicanja svakoj definitivnoj odredbi-što oni zapravo sviraju ? – utjecala na plejadu mladih glazbenika koji [...]

Šteta je što se ne može reći da Friends of Dean Martinez nastavljaju tamo gdje su stali Calexico. Iako su i Calexico na posljednjem albumu stali prije nego što su pošteno počeli, oko pola albuma su im više makete nego pjesme. Ali tako je to kada si hiperproduktivan, pojelo je to i veće talente. Bill [...]

Wow. Ne znam koliko će se ljudima iznad… paaaa… recimo 25-te (nategnuta gornja granica razdoblja kada fanovi glazbe mahom počinju ulaziti u svoju inačicu klimakterija) uopće dati posegnuti za ovakvim rasnim primjerkom divljeg i apstraktnog punka, no to je njihova stvar/njihov problem. Mene osobno je prvijenac ovog banda svojom ritmičkom nabijenošću i količinom «koherentne divljine» [...]

Kada su Evana Dandoa u nedavnom intervjuu za engleski časopis”Uncut” upitali što je radio u proteklih sedam godina, koliko je prošlo od zadnjeg albuma njegovih The Lemonheadsa “Car Button Cloth”, on je lakonski odgovorio – “pio sam”. To u prijevodu znači beskonačne pijanke sa mladim holivudskim starletama poput Liv Tyler ili Winone Ryder ili pak [...]

Četvrti album detroitskog dvojca Jacka i Meg White, napravljen po već ustaljenom obrascu prethodnih albuma, možda malo drhtavijeg, zbrzanijeg rukopisa nego njegovi prethodnici. Snimljen je za samo osam dana na isto toliko kanala- to je tipično za revitalizatorski sound kojega TWS uspješno u kreativnom i komercijalnom smislu predstavljaju. Nešto slično su pokušali John Spencer Blues [...]

Onoliko koliko je prije par godina «Philophobia» uspjela zapanjiti i oduševiti, toliko sada ovaj mamurni škotski duo doseže dno na svojoj silaznoj putanji. «Elephant Shoe» i «The Red Thread», albumi koji su slijedili su unatoč očitom stajanju u mjestu ipak bile vrlo dobre i inspirativne ploče, no sada se sve očito približava kraju. Kapljice neworderovske [...]

Prica je znana, to je jedan od najstarijih motiva kršcanske umjetnosti koji nam pripovjeda zgodu klanjanja Kristu kao kralju nad kraljevima. Tournier ju je ispricao konvencionalno, linearnim pripovjedackim tijekom, i skoro da je recenicu rabio kao krpu kojom je brisao prašinu sa mita koji je ugraden u temelje zapadne civilizacije: predaja o znacaju poniznosti, bitnost [...]

Novopečeni Merge pulen M. Ward ne samo da «zna znanje», već je i pravi maestro mimikrije. Na ovom albumu tako dobijate kompletnu ponudu s palete: od mekih i sklupčanih folk dionica preko minijaturnih blueserskih lažnjaka do ponegdje gotovo šerijatske opuštenosti. Iako M. Ward igra na povišenu emocionalnost i iako se uz lamente o gubitku i [...]